Hrvatski je bruto inozemni dug potkraj veljače ove godine iznosio 42,4 milijarde eura (isključujući kružna izravna ulaganja), što je 600 milijuna eura manje nego potkraj 2009. Smanjenju duga najviše su pridonijele poslovne banke, a malo manje i država, dok se stanje inozemnih obveza ostalih domaćih sektora u istom razdoblju blago povećalo. Inozemni dug države potkraj veljače iznosio je 4,9 milijardi eura, što je 234,4 milijuna manje nego potkraj prošle godine. Nakon što sektor države u siječnju 2010. nije imao znatnijih transakcija, u veljači se inozemni dug ovog sektora smanjio za 300 milijuna eura, a takva se promjena dogodila ponajprije zbog otplate euroobveznice izdane 2003. godine u vrijednosti od 500 milijuna eura. No utjecaj te transakcije na stanje duga umanjen je novim korištenjem dugoročnoga kredita Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna eura. Država je u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske potkraj veljače imala udio od 11,6 posto.
Hrvatski je bruto inozemni dug potkraj veljače ove godine iznosio 42,4 milijarde eura (isključujući kružna izravna ulaganja), što je 600 milijuna eura manje nego potkraj 2009., najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Smanjenju duga najviše su pridonijele poslovne banke, a malo manje i država, dok se stanje inozemnih obveza ostalih domaćih sektora u istom razdoblju blago povećalo.
Inozemni dug države potkraj veljače iznosio je 4,9 milijardi eura, što je 234,4 milijuna manje nego potkraj prošle godine. Nakon što sektor države u siječnju 2010. nije imao znatnijih transakcija, u veljači se inozemni dug ovog sektora smanjio za 300 milijuna eura, a takva se promjena dogodila ponajprije zbog otplate euroobveznice izdane 2003. godine u vrijednosti od 500 milijuna eura. No utjecaj te transakcije na stanje duga umanjen je novim korištenjem dugoročnoga kredita Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna eura, navode analitičari HNB-a. Država je u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske potkraj veljače imala udio od 11,6 posto.
Inozemni dug banaka u siječnju ove godine, nakon kratkotrajnog povećanja u prosincu prošle godine, ponovo se smanjio, i to za 500 milijuna eura. Inozemni dug banaka potkraj veljače, prema podacima HNB-a, iznosio je 10,2 milijarde eura, pa je udio duga banaka u ukupnom inozemnom dugu pao na manje od 25 posto. Inozemni dug ostalih domaćih sektora potkraj veljače iznosio je 21,4 milijarde eura, što je 7,6 milijuna eura više nego potkraj prošle godine. Udio duga ostalih sektora u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu potkraj veljače bio je 50,3 posto.
Izravna ulaganja, koja ne uključuju kružna izravna ulaganja, potkraj veljače iznosila su 5,9 milijardi eura, što je 91 milijun eura više nego potkraj prošle godine. Stanje dužničkih obveza s osnove inozemnih izravnih ulaganja (isključujući kružna izravna ulaganja) u prva dva mjeseca 2010. blago je poraslo, pri čemu je glavnina tog povećanja posljedica zaduživanja privatnih poduzeća u siječnju. Pribroji li se dug s osnove izravnih ulaganja koji isključuje hibridne i podređene instrumente banaka dugu ostalih domaćih sektora, ukupan dug ostalih domaćih sektora iznosi nešto manje od dvije trećine ukupnoga inozemnog duga Hrvatske, prenosi Hina.